Pages
-
-
Cestovna raskrižja u gradu Splitu
-
Jelena Dražić Cestovna raskrižja su mjesta na cestovnoj mreži na kojima se povezivaju dvije ili više cesta
tako što se križaju, spajaju ili razvajaju u prometne tokove. Raskrižja moraju zadovoljiti uvjete
za protočnost prometa, posebno u razvijenijim i turističkim gradovima kao što je Split. Zbog
velike napućenosti prometa posebice u ljetnim mjesecima dolazi do stvaranja gužvi u
prilaznicama i u samom gradu. Zastarijelost cesta i signalizacije dovodi do velikih zastoja i
prometnih...
-
-
Cestovne prometnice u Hercegbosanskoj županiji
-
Ivan Ljubičić Hercegbosanska županija prema geografskom položaju predstavlja važnu mrežu
cesta Bosne i Hercegovine. Sam položaj županije smješten je na samoj granici sa
Republikom Hrvatskom. Kroz Hercegbosansku županiju prolaze neke od glavnih
prometnih cesta Bosne i Hercegovine. Županija ima preko 1100 km cestovne
infrastrukture. Najvećim djelom su to magistralne ceste čija je duljina ukupno 512
km, regionalnih cesta ima 310 km a lokalnih 170 km. Kroz županiju prolazi jedna
od bitnijih...
-
-
Cestovne prometnice u gradu Zadru
-
Adrijana Poljak Cesta je svaka javna prometnica, ulica u naselju i nerazvrstana cesta na kojoj se obavlja promet. Kao građevinski objekt sastoji se od donjeg i gornjeg ustroja. U smislu funkcionalne klasifikacije ceste se dijele na: primarnu, sekudarnu i ostalu mrežu. Primarna gradska mreža povezuje važne dijelove grada sa ulazima i izlazima iz grada, te sa važnim centrima i institucijama. Sekundarna gradska mreža slijeva promet prema sabirnim ulicama, odnosno na primarnu gradsku mrežu i u Gradu...
-
-
Cestovni promet u turizmu
-
Ante Gudelj- Velaga Turizam se povezuje s razvojem civilizacija. U prapovijesno doba čovjek je putovao iz potrebe za opstankom, dakle iz potrage za hranom ili traženja boljih uvjeta stanovanja. S razvojem društava motivi putovanja proširili su se i na trgovinu, zdravstvene razloge i stjecanje znanja. Danas se gotovo polovina prijevoza u turističke svrhe u svijetu realizira cestovnim prometom, a posebice automobilma. Prijevoz čini prometno dostupnima turističku destinaciju i pojedine atrakcije u njoj, a...
-
-
Cestovni transport lakopokvarljivih namirnica
-
Ivan Ćurak Postoje različiti kriteriji podjele hrane. Nutricionisti ih dijele s obzirom na njihov sastav. Može ih se dijeliti s obzirom na njihovo podrijetlo. Međutim, u prometu ih se dijeli prema pokvarljivosti što direktno uvjetuje brzinu i način njihovog transporta. Prilikom prijevoza lakopokvarljivih namirnica važna je brzina s kojom će se to obaviti. Da bi bilo moguće zadovoljiti tu potrebu, potrebno je poštivati tehnologiju prijevoza kako nebi došlo do neplaniranih zastoja. Isto tako,...
-
-
Craft piva i njihova ponuda u hrvatskim ugostiteljskim objektima
-
Viktor Pehar Turizam u Republici Hrvatskoj je važan gospodarska djelatnost koja Hrvatsku čini izuzetno
atraktivnom turističkom destinacijom. Važan ulogu u promociji turizma Republike Hrvatske
ima ugostiteljska djelatnost. Ugostiteljska djaltnost u Republici Hrvatskoj regulirana je
cijelim nizom zakonskih i podzakonskih propisa. Predmet završnog rada je analiza craft piva
i njihova ponuda u hrvatskim ugostiteljskim objektima. Pod craft pivarstvom podrazumijeva
se proizvodnja piva na...
-
-
DALMATINSKO SAMONIKLO BILJE
-
Marta Miletić Na području Dalmacije postoji oko 3 500 svojti samoniklog bilja, što ju svrstava među najbogatije florističke regije u Europi. Zanimljiva je činjenica da mnoge biljke pripadaju gotovo svim kategorijama: od aromatičnog i začinskog bilja, preko ljekovitog i medonosnog pa sve do ukrasnog. Samoniklo bilje je u prošlosti imalo ključnu ulogu u prehranjivanju stanovnika Dalmacije ali i Hrvatske, pogotovo u ratno doba i doba oskudice. Također se samoniklo bilje koristilo u narodnoj...
-
-
DARK TURIZAM
-
Marica Baljkas Globalizacija i bolja povezanost različitih krajeva svijeta, odnosno dostupnost destinacija diljem svijeta, prouzročila je i razvoj turizma. Pri objašnjavanju pojma turizma i njegovih selektivnih oblika među kojima je i dark turizam, potrebno je definirati kako tu osnovnu terminologiju, tako i turističke resurse kao turističku atrakcijsku osnovu u skladu s kojom će se formirati sama turistička destinacija i razviti selektivne vrste turizma koje će nuditi na turističkom tržištu....
-
-
DECENTRALIZACIJA I DOBRO UPRAVLJANJE GRADOVIMA
-
Josipa Relja Pojam "centralizacije" počeo se koristiti u Francuskoj krajem 18. stoljeća kada je nakon
revolucije stvorena nova struktura vlade. Pojam "decentralizacije" u upotrebu je ušao
početkom 19. stoljeća. Ideje slobode i decentralizacije provodili su tijekom 19. i 20. stoljeća
protudrţavni politički aktivisti koji su sebe nazivali "anarhistima", "libertarijancima", pa čak i
decentralistima. Tocqueville, jedan od zagovornika decentralizacije je istaknuo da
decentralizacija ima ne...
-
-
DECENTRALIZACIJA U HRVATSKOJ UZ KOMPARATIVNI PRIKAZ U EUROPSKOJ UNIJI
-
Manuela Mijić U Hrvatskoj su 2001. godine doneseni novi propisi kojima se nastoje uvesti nove promjene u sustav državne uprave i lokalne samouprave, a tim se propisima nastoji provesti decentralizacija pojedinih poslova državne uprave koji bi se kasnije prenijeli u djelokrug lokalne i područne samouprave. Decentralizacija je proces vertikalne diobe vlasti i ograničenja političke moći. Za decentralizaciju se može reći da je i organizacijski model povećanja učinkovitosti javne uprave, a razlog...
-
-
DECENTRALIZACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ UZ KOMPARATIVNI PRIKAZ U REPUBLICI SLOVENIJI
-
Jere Silov Uspostava uprave i lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj kao i u Republici Sloveniji započela je nakon osamostaljenja još početkom devedesetih godina kada istupamo iz SFRJ i uspostavljamo svoje drţave. 2001. godine u Republici Hrvatskoj doneseni su propisi kojima se nastoji uvesti promjene u sustav lokalne samouprave i učiniti ju efikasnijom, te se taj
proces naziva i decentralizacija. Decentralizacija bi značila prijenos ovlasti s centra na niţe dijelove tog istog centra, u...
-
-
DECENTRALIZACIJA U RH UZ KOMPARATIVNI PRIKAZ NEKIH EUROPSKIH ZEMALJA
-
Igor Leben Decentralizacija je uvijek rezultat nastojanja traženja odgovora na izazove centraliziranih sustava te je kao takva promatrana kroz ovaj rad, s posebnim osvrtom i komparacijom procesa decentralizacije u javnoj upravi Republike Hrvatske u odnosu na europske zemlje: Njemačku, Italiju i Švedsku. Rad nastoji propitkivati postojeće stanje, upravljanje decentralizacijom, primjere dobre prakse i glavne izazove, a stavljajući pritom naglasak na moguća rješenja decentralizacije kroz primjere...
Pages
