Paginacija
-
-
Cestovna raskrižja na Makarskom primorju
-
Bruno Bariša Pivac Cestovna raskriţja se definiraju kao mjesta u cestovnoj mreţi na kojima su dvije ili više cesta ili ulica međusobno povezane. Na cestovnim raskriţjima se odvijaju radnje kriţanja, ispreplitanja, spajanja ili razdvajanja prometnih tokova. Moţemo ih podijeliti na raskriţja u razini, raskriţja izvan razine, te kruţna raskriţja, od kojih su raskriţja u razini najviše u upotrebi jer su najjednostavnija za izvođenje i prilagođavanje prometu. MikroregijaMakarsko primorje nalazi se u...
-
-
Cestovna raskrižja na području grada Imotskog
-
Anđelo Biočić Cestovna raskrižja su mjesta na cestovnoj mreži na kojima se povezuju dvije ili više cesta tako
što se križaju, spajaju ili razvajaju u prometne tokove. Raskrižja moraju zadovoljiti uvjete za
protočnost, sigurnost i preglednost prometa koji se odvija u njemu. Dijele se na raskrižja u
razini, izvan razine i kružna raskrižja. Raskrižja u razini su najviše u upotrebi jer su
najjednostavnija i financijski najlakša za realizirati. Imotska krajina se nalazi u Dalmatinskom
...
-
-
Cestovna raskrižja u Cetinskoj krajini
-
Mario Norac-Kevo Cestovna raskrižja su točke u cestovnoj mreži na koje se povezivanjem dvije ili više cesta križaju, isprepleću, spajaju ili razdvajaju prometni tokovi. Raskrižja moraju biti pregledna, osvijetljena i opremljena odgovarajućom signalizacijom, da bi vozač mogao pravodobno procijeniti prometnu situaciju, prilagoditi način i brzinu vožnje. Cestovna raskrižja u Cetinskoj krajini su u jednoj razini, a s infrastrukturnog stajališta su u lošem stanju, te s vremenom zahtijevaju...
-
-
Cestovna raskrižja u Gradu Solinu
-
Jerko Doljanin Cestovna raskrižja su prometne površine gdje se spajaju, razdvajaju, prepliću i križaju prometni tokovi cesta i ulica koje se priključuju ili presijecaju. Oni tvore najučestaliji element cestovne i ulične mreže a njihov kapacitet najčešće uvjetuje kapacitet čitave gradske mreže cesta i ulica i njenih pojedinih dionica. Raskrižja kao najsloženiji dijelovi cestovne mreže moraju omogućiti smisleno i sigurno odvijanje prometa. U ovom završnom radu će biti analizirano...
-
-
Cestovna raskrižja u Zadarskoj županiji
-
Ivan Nadinić Cestovna raskrižja su točke u cestovnoj mreži na koje se povezivanjem dvije ili više cesta križaju, isprepleću, spajaju ili razdvajaju prometni tokovi. Raskrižja moraju biti pregledna, osvijetljena i opremljena odgovarajućom signalizacijom, da bi vozač mogao pravodobno procijeniti prometnu situaciju, prilagoditi način i brzinu vožnje. Cestovna raskrižja u Zadarskoj županiji su većinom u jednoj razini, s infrastrukturnog stajališta su u dobrom stanju, ali s vremenom zahtijevaju...
-
-
Cestovna raskrižja u gradu Splitu
-
Jelena Dražić Cestovna raskrižja su mjesta na cestovnoj mreži na kojima se povezivaju dvije ili više cesta
tako što se križaju, spajaju ili razvajaju u prometne tokove. Raskrižja moraju zadovoljiti uvjete
za protočnost prometa, posebno u razvijenijim i turističkim gradovima kao što je Split. Zbog
velike napućenosti prometa posebice u ljetnim mjesecima dolazi do stvaranja gužvi u
prilaznicama i u samom gradu. Zastarijelost cesta i signalizacije dovodi do velikih zastoja i
prometnih...
-
-
Cestovne prometnice u Hercegbosanskoj županiji
-
Ivan Ljubičić Hercegbosanska županija prema geografskom položaju predstavlja važnu mrežu
cesta Bosne i Hercegovine. Sam položaj županije smješten je na samoj granici sa
Republikom Hrvatskom. Kroz Hercegbosansku županiju prolaze neke od glavnih
prometnih cesta Bosne i Hercegovine. Županija ima preko 1100 km cestovne
infrastrukture. Najvećim djelom su to magistralne ceste čija je duljina ukupno 512
km, regionalnih cesta ima 310 km a lokalnih 170 km. Kroz županiju prolazi jedna
od bitnijih...
-
-
Cestovne prometnice u gradu Zadru
-
Adrijana Poljak Cesta je svaka javna prometnica, ulica u naselju i nerazvrstana cesta na kojoj se obavlja promet. Kao građevinski objekt sastoji se od donjeg i gornjeg ustroja. U smislu funkcionalne klasifikacije ceste se dijele na: primarnu, sekudarnu i ostalu mrežu. Primarna gradska mreža povezuje važne dijelove grada sa ulazima i izlazima iz grada, te sa važnim centrima i institucijama. Sekundarna gradska mreža slijeva promet prema sabirnim ulicama, odnosno na primarnu gradsku mrežu i u Gradu...
-
-
Cestovni promet u turizmu
-
Ante Gudelj- Velaga Turizam se povezuje s razvojem civilizacija. U prapovijesno doba čovjek je putovao iz potrebe za opstankom, dakle iz potrage za hranom ili traženja boljih uvjeta stanovanja. S razvojem društava motivi putovanja proširili su se i na trgovinu, zdravstvene razloge i stjecanje znanja. Danas se gotovo polovina prijevoza u turističke svrhe u svijetu realizira cestovnim prometom, a posebice automobilma. Prijevoz čini prometno dostupnima turističku destinaciju i pojedine atrakcije u njoj, a...
-
-
Cestovni transport lakopokvarljivih namirnica
-
Ivan Ćurak Postoje različiti kriteriji podjele hrane. Nutricionisti ih dijele s obzirom na njihov sastav. Može ih se dijeliti s obzirom na njihovo podrijetlo. Međutim, u prometu ih se dijeli prema pokvarljivosti što direktno uvjetuje brzinu i način njihovog transporta. Prilikom prijevoza lakopokvarljivih namirnica važna je brzina s kojom će se to obaviti. Da bi bilo moguće zadovoljiti tu potrebu, potrebno je poštivati tehnologiju prijevoza kako nebi došlo do neplaniranih zastoja. Isto tako,...
-
-
Craft piva i njihova ponuda u hrvatskim ugostiteljskim objektima
-
Viktor Pehar Turizam u Republici Hrvatskoj je važan gospodarska djelatnost koja Hrvatsku čini izuzetno
atraktivnom turističkom destinacijom. Važan ulogu u promociji turizma Republike Hrvatske
ima ugostiteljska djelatnost. Ugostiteljska djaltnost u Republici Hrvatskoj regulirana je
cijelim nizom zakonskih i podzakonskih propisa. Predmet završnog rada je analiza craft piva
i njihova ponuda u hrvatskim ugostiteljskim objektima. Pod craft pivarstvom podrazumijeva
se proizvodnja piva na...
-
-
Cruising turizam grada Dubrovnika
-
Vedrana Prkić U Dubrovniku, jednom od najvažnijih turističkih gradova Hrvatske, cruising turizam je prisutan već nekoliko desetljeća, zbog čega grad konkurira na međunarodnoj razini. Kruzeri imaju značajan utjecaj na destinacije, posebno u ekonomskom smislu, jer putnici troše na lokalne proizvode, restorane, usluge i izlete, što donosi prihode lokalnim poduzetnicima i stvara nova radna mjesta u turizmu i povezanim sektorima. Cruising turizam također pomaže u promociji destinacija, privlačeći...
Paginacija
