Pages
-
-
DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE U PRIRODNO-EKOLOŠKOJ OKOLINI
-
Jelena Marjanović Čovjek je sve više iscrpljivao i uništavao prirodne resurse u nastojanju da ostvari što bolji životni standard, što mu je uvelike omogućila industrijalizacija, koja je ujedno dovela do ekoloških problema i ekološke krize. Promjena načina života izravno je utjecala na potrebu promjene načina poslovanja, na osnovu čega se razvija društveno odgovorno poslovanje. To je poslovna praksa koja predstavlja opredjeljenje tvrtki da dobrovoljno doprinose zajednici uvodeći brigu o društvu...
-
-
DRŽAVA KAO SUBJEKT MEĐUNARODNOG PRAVA
-
Iva Šupe Država kao subjekt međunarodnog prava označava činjenicu da su države neovisne pravne
entitete u međunarodnom sustavu a koje imaju određene prava i obveze. Ovakav koncept
temeljen je upravo na načelu suvereniteta a to znači da svaka država ima pravo na
nezavisnost i autonomiju kada je riječ o upravljanju unutarnjim poslovima. Države, kao
subjekti međunarodnog prava imaju sposobnost da sklapaju međunarodne ugovore, sudjeluju
u međunarodnim organizacijama te u diplomatskim...
-
-
DRŽAVA KAO SUBJEKT MEĐUNARODNOG PRAVA
-
Katarina Benić Svi entiteti kojima međunarodna zajednica priznaje međunarodnopravni subjektivitet su
subjekti međunarodnog prava. To su u prvom redu države. Međunarodnopravni subjektivitet
podrazumjeva da je neki subjekt, kao lice nosilac međunarodnih prava i obaveza (prema
međunarodnom pravu) i da je neposredno podvrgnut međunarodnopravnom poretku. To su
pravne osobe sa pravnim kapacitetom da posjeduju međunarodna prava i međunarodne
obveze i odgovornosti, a posebno sposobnost lica da...
-
-
DRŽAVA U MEĐUNARODNOM PRAVU
-
Julijana Petrović Tema ovog rada je država u međunarodnom pravu. Kako se kroz povijest razvijala država tako se razvijalo i međunrodno pravo. Uz glavne izvore međunarodnog prava običaje i ugovore tu su i ostali izvori koji su sabrani u propise kojih se države kao glavni subjekti moraju pridržavati, zbog općih ciljeva mira i sigurnosti, a koje propise u skladu sa međunarodnim obvezama moraju uskladiti sa unutarnjim pravom. Država da bi postala subjekt međunarodnog prava, mora ispuniti sljedeće...
-
-
DRŽAVA VATIKANSKOG GRADA I SVETA STOLICA
-
Iva Pavla Gović Kroz rad je prikazan međuodnos Države Vatikanskog grada i Svete Stolice. Država Vatikanskog grada najmanja je država svijeta, utemeljena 1929. Lateranskim ugovorom. U međunarodnim odnosima i u međunarodnom pravu Sveta Stolica je zaseban subjekt međunarodnog prava koji se ne smije miješati s Državom Vatikanskog Grada. U međunarodnom pravu, Sveta Stolica je u potpunosti uključena među subjekte. Međunarodna osobnost proizlazi iz njegovog karaktera kao člana međunarodne zajednice,...
-
-
DRŽAVLJANSTVO
-
Pavao Kunčić Državljanstvo je status osobe priznat prema običaju ili zakonu države koja daje toj osobi – državljaninu, prava i dužnosti državljanstva. Državljanstvo se stječe podrijetlom, rođenjem na području jedne države, prirođenjem i po međunarodnim ugovorima. U Hrvatskoj je državljanstvo, kao i prava i obveze državljana, te mogućnosti prestanka državljanstva, definirano Zakonom o hrvatskom državljanstvu. Svako državljanstvo mora se evidentirati u točno propisanim knjigama, a...
-
-
DRŽAVLJANSTVO
-
Marijana Vujčić Državljanstvo predstavlja poseban pravni odnos koji je trajan po svom karakteru, a postoji između države i pojedinca, odnosno između države i njezinog državljanina. Stoga, na osnovi postojanja državljanstva kao specifičnog pravnog odnosa nastaju i određena prava i obveze, kako na strani državi, tako i na strani pojedinca. Što se tiče područja Republike Hrvatske, prema Zakonu o hrvatskom državljanstvu postoje četiri načina stjecanja državljanstva, a odnose se na podrijetlo,...
-
-
DRŽAVNE I ŽUPANIJSKE CESTE U LIČKO-SENJSKOJ ŽUPANIJI
-
Denis Draženović Cesta je svaka javna cesta, ulica u naselju i nerazvrstana cesta na kojoj se obavlja promet. Ličko-senjska županija je po površini najveća županija sa 5.350,50 km2 i obuhvaća 9,46% državnog teritorija. Prostire se isključivo u većem dijelu ličkog zaleđa, te obuhvaća veći dio planine Velebit i njegovo Senjsko-karlobaško priobalje i sjeverozapadni dio najbližeg otoka Paga. Ličko-senjska županija značajna je za razvoj cestovnog prometa jer je povezivala unutrašnjost RH sa...
-
-
DRŽAVNE I ŽUPANIJSKE CESTE U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI
-
Matija Korpar Međimurska županija je najmanja županija u Hrvatskoj, sa površinom od 729,58 km². Prema podacima iz 2011. Godine, u Međimurska županija ima oko 113.804 stanovnika. Međimurje je ograničeno sa dvije rijeke, Murom i Dravom a smješteno je na samom sjeveru Hrvatske. Zbog svojeg položaja, a samim time i razvijenom prometnom infrastrukturom, Međimurje predstavlja „vrata Europe.“ Prema zakonu o razvrstavanju cesta, svaka javna prometnica, ulica u naselju i nerazvrstana cesta na kojoj...
-
-
DRŽAVNE MATICE
-
Katarina Burazer Katić U ovom radu govorim o vrsti matičnih knjiga, njihovom nastanku, promjenama kroz povijest i samom vođenju matičnih knjiga. Kroz samo pisanje ovoga rada i istraživanje spoznala sam što su zapravo matične knjige i svu njihovu vrijednost. Matične knjige, u novije vrijeme znane kao državne matice su knjige putem kojih možemo na najlakši način spoznati sve informacije koje nas zanimaju. Pisajući ovaj rad obogatila sam se novim saznanjima i vrijednostima koje su mi one dale.
-
-
DRŽAVNE POTPORE U EUROPSKOJ UNIJI
-
Ana-Maria Plenča Državne potpore su pomoći financijske prirode te kao takve potrebne državama koje spomenuta sredstva i koriste. Razlikujemo više vrsta državnih potpora, kako pri Europskoj uniji, tako i na području Republike Hrvatske. Podjela u Republici Hrvatskoj obilježena je kroz one sektorske te one horizontalne. Također, i one posjeduju vlastite podjele. Definicija državnih potpora u jednoj
državi članici Europske unije nužno započinje citiranjem članka 3. Ugovora o funkcioniranju
...
-
-
DRŽAVNE POTPORE U EUROPSKOJ UNIJI
-
Petra Belamarić Državne su potpore oblik državne intervencije , a cilj im je poticanje neke ekonomske aktivnosti, sektora ili poduzeća. One iskrivljuju konkurenciju jer stvaraju diskriminaciju između primatelja potpora i onih koji na tržištu djeluju bez državne pomoći (Commission of the EC, 2002). No što znači iskriviti konkurenciju? Tržišni kriterij u procjeni iskrivljuje li neka potpora konkurenciju glasi: konkurencija je iskrivljena ako nijedan sudionik na tržištu ne želi investirati u...
Pages
