Pages

Policijski poslovi i policijske ovlasti
Policijski poslovi i policijske ovlasti
Angela Šišara
Tema ovog rada su policijski poslovi i policijske ovlasti. U prvom dijelu rada obradila sam povijest redarstva od 13. stoljeća prema novijem dobu, ustroja policije kao prve organizirane oružane formacije na početku Domovinskog rata. Slijedeće poglavlje je o ustroju policije u Republici Hrvatskoj kroz sve hijerarhijske razine. Nadalje dolazimo do bitnog dijela koje sam obradila kroz dvije cjeline, u prvoj su navedeni policijski poslovi i načela obavljanja, a u drugoj podjela...
Političke stranke u SAD-u
Političke stranke u SAD-u
Ines Stella Kale
Rad započinje uvodom te općenitim osvrtom na sam nastanak i razvitak države koja je postala globalna velesila u svijetu. Nastavno se vezujemo na stvaranje te utjecaj političkih stranki i vođa koji su krojili ne samo sudbinu Amerike, već i ostalih država. Prikazane su razlike između dvije najjače političke stranke te njihove borbe za vlast kroz održavanje izbora i kampanji. Istaknuti su najbitniji događaji s kojima se Amerika suočavala te kako su se i kako se i danas odražavaju...
Poljički sopranik na OPG-u Ivan Šarić
Poljički sopranik na OPG-u Ivan Šarić
Luka Šarić
Poljički soparnik je nematerijalna baština poljičkog kraja. Priprema se po istom receptu već stoljećima, a glavne namirnice su: blitva, crveni luk (kapula), bijeli luk i maslinovo ulje. Zaštićen je na nacionalnoj razini sa oznakom zemljopisnog podrijetla, ali i od strane Europske komisije sa oznakom zaštite izvornosti u zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije. OPG Ivan Šarić bavi se isključivo proizvodnjom Poljičkog soparnika, te je dobio sve potrebne dozvole u skladu sa...
Položaj Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajendica i posebnim ugovorima
Položaj Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajendica i posebnim ugovorima
Katarina Slavica
Pravna regulativa vjerskih zajednica sadržana je u izvorima (Ustavu Republike Hrvatske, Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica). Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica kategorizira vjerske zajednice na: Katoličku Crkvu, vjerske zajednice koje su potpisale posebne ugovore s državom, registrirane vjerske zajednice, neregistrirane vjerske zajednice koje imaju oblik udruga i neregistrirane vjerske zajednice koje nemaju niti oblik...
Pomorske teretne luke na Sredozemnom moru
Pomorske teretne luke na Sredozemnom moru
Josip Poljak
Morska luka je morem izravno povezan kopneni prostor sa izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenim i ostalim objektima namijenjenim za pristajanje sidrenjem i zaštitom brodova, jahti i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe.. Luke se dijele na: teretne, putničke, mješovite, ribarske, turističke, trgovačke i industrijske. Sredozemno ili Mediteransko more je more površine oko 2.5 milijuna km² i povezuje Europu, Aziju i Afriku. Njegova obalna smatra se...
Pomorske teretne luke u Europi
Pomorske teretne luke u Europi
Jakov Zubić
Luka je mjesto za pristajanje brodova te ukrcaj, prekrcaj ili iskrcaj tereta ili putnika s brodova i na njih, te ih temeljem toga dijelimo na putničke i teretne luke. Ako su tereti samo jedne vrste i služe kao odlazna postaja za promet roba i dobara proizvedenih u obližnjoj tvornici, rudniku ili naftnoj rafineriji, onda ih nazivamo terminalima. Prema Direktivi 2009/42/EC, Eurostat sastavlja listu pomorskih teretnih luka u Europi, šifriranu i klasificiranu prema zemljama i morskim...
Pomorske teretne luke u Jadranskom moru
Pomorske teretne luke u Jadranskom moru
Luka Mrdeža
Luka je mjesto za pristajanje brodova te ukrcaj, prekrcaj ili iskrcaj tereta ili putnika s brodova i na njih, te ih temeljem toga dijelimo na putničke i teretne luke. Za funkcioniranje luke važna je dubina mora ili vode u kanalima ili vezovima, zaštita od vjetra, valova i oluja, kao i pristup kopnenim prijevoznim sredstvima kao što su željeznica i cesta. Jadransko more je more koje najdublje ide u kopno, a prostire se od sjevera Italije pa sve do juga Albanije do otranskih vrata....
Pomorske teretne luke u Republici Hrvatskoj
Pomorske teretne luke u Republici Hrvatskoj
Tamara Stjepić
Pomorski prijevoz zadužen je za povezivanje otoka s obalom i obratno. On je okosnica priobalnih područja ali i gospodarskog razvoja. Osnovna infrastruktura pomorskog prijevoza jesu luke. Luke predstavljaju opremljen i uređen prostor na obali koji je organiziran za prijem brodova. U Hrvatskoj djeluje šest javnih većih luka: luka Split, luka Rijeka, luka Dubrovnik, luka Ploče, luka Zadar i luka Šibenik. Sve su luke opremljene opremom prema standardima struke što im osigurava...
Pomorske teretne luke u Sjevernoj Americi
Pomorske teretne luke u Sjevernoj Americi
Ivan Šupe
Pomorske luke bi se mogla definirati kao morski i morem neposredno povezan kopneni prostor sa izgrađenim ili neizgrađenom obalama i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, također strojevima, postrojenjima za ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, skladištenje i drugo manipuliranje robom, proizvodnju i oplemnjivanje i doradu robe te ostale gospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj vezi. ...
Ponašanje mladih vozača u cestovnom prometu
Ponašanje mladih vozača u cestovnom prometu
Patricija Milković
Čovjek je čimbenik koji u najvećoj mjeri utječe na sigurnost prometa. Promet je sam po sebi vrlo složen i tu dolazi do mnogih konfliktnih situacija. Čovjek, najdominantniji i najodgovorniji čimbenik sigurnosti prometa, u prometu sudjeluje u funkciji pješaka, putnika, vozača nemotoriziranih vozila te vozača. Vozači motornih vozila u cestovnom prometu dijele se u skupine prema starosnoj dobi, a najmlađi su mladi vozači u dobi od 16 do 24 godine. Mladi vozači su skupina sudionika...
Ponuda bijelih vina kontinentalne Hrvatske u ugostiteljstvu
Ponuda bijelih vina kontinentalne Hrvatske u ugostiteljstvu
Mislav Hren
Vino je najpoznatije i najstarije piće na svijetu, o vinu se spominje i od kada o početku povijesti, a bilo je poznati i među starim Grcima i Rimljanima. S vremenom se prerada grožđa u vino mijenjala kako se mijenjala tehnologija. Za vino da se dobije, vinova loza treba biti plodna, a nakon što je grožđe zrelo, počinje berba. Prvo se ubere grožđe pa se mulja, zatim se ono pretače u bačve i potrebno je vrenje i par mjeseci stajanja da bi se moglo posluživati....
Ponuda fermentirane hrane u turizmu
Ponuda fermentirane hrane u turizmu
Gabrijel Bašić
Ponuda fermentirane hrane zahvaća sve više pažnje u sferi turizma, kako od strane ponude tako i od strane potražnje. Ipak fermentirana hrana zahtjeva oprez pri posluživanju zbog svoje osjetljivosti na mnogobrojne faktore. U novije vrijeme se u svijetu sve više pozornosti stavlja na zdrav život i dobru prehranu te iz tog razloga ova vrsta hrane dobiva na popularnosti. Ugostiteljski objekti u turizmu se trebaju prilagoditi potraživanjima što znači da moraju imati široku...

Pages