Paginacija
-
-
POTICANJE RURALNOG RAZVOJA EUROPSKIM NOVCEM
-
Anđela Bumbak Čak 85% prostora Republike Hrvatske, po prostornim, socijalno-demografskim značajkama,
pripada ruralnom području, na kojem je prije Domovinskog rata poljoprivredni sektor imao
mnogo veći prihodovni značaj nego što to slučaj danas. Danas su brojni faktori utjecali na
proces deruralizacije velikog područja Republike Hrvatske kao što je demografska slika
ruralnog područja, poslijeratno razdoblje te brži razvitak drugih sektora. Iako Šibenskokninska županija, u odnosu na...
-
-
POTICANJE USPJEŠNOSTI U RADU
-
Katarina Korčulanin Za menadžment poduzeća je od izuzetne važnosti da poznaje profil motivacije svojih zaposlenih. Stoga se u radu definiraju funkcije menadžmenta, radna uspješnost, te uloga motivacije i menadžmenta u motiviranju zaposlenih. Prikazane su teorije motivacije: Hijerarhija potreba prema Maslowu, dvofaktorska teorija motivacije prema Herzbergu, Teorija X i teorija Y prema McGregoru, motivacijska teorija prema McClellandu i kognitivni model motivacije prema Vroomu. Odnos motivacije i...
-
-
POTPUNO UPRAVLJANJE KVALITETOM(TQM)
-
Josipa Barać Kvaliteta je pojam koji je široko prihvaćen u velikom broju poduzeća širom svijeta. Suvremeni koncepti kvalitete i sustavi upravljanja kvalitetom predstavljaju efikasno sredstvo ostvarenja temeljnih ciljeva tvrtke osiguravajući time opstanak i prosperitet tvrtke. Potpuno upravljanje kvalitetom predstavlja jedan model u kojem se poslovanje određenog poduzeća nadgleda kako bi se postigla što bolja kvaliteta proizvoda i usluga. Upravljanje kvalitetom jednako je važno za sudionike...
-
-
POVELJA TEMELJNIH LJUDSKIH PRAVA EU
-
Franka Kulazo Povelja temeljnih ljudskih prava Europske unije je najznačajniji dokument zaštite ljudskih
prava na razini Europske unije koji je donesen u listopadu 2000. godine, a stupio je na snagu
u prosincu 2009. godine zajedno s Lisabonskim ugovorom. Povelja sadrži sva temeljna prava
svih koji žive u uniji te je uvedena kako bi se unijela dosljednost i jasnoća u donesena prava te
joj je svrha sva ta prava učiniti očitima. Drugim riječima, povelja je jedna jedinstvena i
jednostavna...
-
-
POVELJA TEMELJNIH PRAVA EUROPSKE UNIJE
-
Marina Ercegović Narodi Europe, stvarajući sve povezaniju uniju među sobom, odlučni su dijeliti miroljubivu budućnost utemeljenu na zajedničkim vrijednostima. Svjesna svojeg duhovnog i moralnog nasljeđa, Unija se temelji na nedjeljivim, univerzalnim vrijednostima ljudskog dostojanstva, slobode, jednakosti i solidarnosti; ona se temelji na načelima demokracije i vladavine prava. Ona pojedinca postavlja u središte svojeg djelovanja uspostavom građanstva Unije i stvaranjem područja slobode, sigurnosti...
-
-
POVEZANOST KULTURNOG NASLJEĐA ITALIJE I HRVATSKE
-
Sara Periša Kultura predstavlja složenu cjelinu običaja i vrijednosti neke skupine ljudi koji se prenose
učenjem. Dok je u počecima kultura imala obilježja samo materijalnog, u današnje je vrijeme
poprimila obilježja i duhovnog procesa. Kultura se općenito shvaća kao skup vrijednosti,
običaja i vjerovanja prema kojima živi određena grupa ljudi i to je nešto što je stvorio čovjek,
a ne priroda. Kulture se šire u prostoru, a u suvremeno doba to je širenje postalo sve brži i
...
-
-
POVEZANOST USPJEŠNOSTI STUDIRANJA NA VELEUČILIŠTU U ŠIBENIKU I USPJEŠNOSTI U SREDNJEŠKOLSKOM OBRAZOVANJU
-
Sara Mravak Predmet i cilj ovog diplomskog rada je analizirati i usporediti postoji li povezanost između uspješnosti studenata u srednješkolskom obrazovanju s postignutim uspjehom na fakultetu. Uspješnost u srednješkolskom obrazovanju mjereni su temeljem tri ulazne varijable: rezultat na državnoj maturi, ocjena iz srednje škole te bodovi iz srednje škole, dok je uspješnost studiranja mjerena temeljem ostvarenih ECTS bodova na kraju prve godine studija. Analiza je provedena na uzorku od 1002...
-
-
POVEZIVANJE KULTURNOG I GASTROTURIZMA NA PRIMJERU GRADA ŠIBENIKA
-
Iva Velić Kulturni turizam omogućuje turistima da urone u lokalne rituale i rutine te da sa sobom odnose ne samo lijepe fotografije već i zajedničke uspomene i jedinstvena iskustva. Razvoj kulturnih turističkih programa potiče turističke destinacije da slave i promoviraju ono što razlikuje zajednice pružajući time mogućnost za razmjenu autentičnih kultura između mještana i posjetitelja. Gastronomija se često spominje kao umjetnost kuhanja i dobre prehrane, međutim, to je samo jedan dio...
-
-
POVIJESNI KONTEKST POČETAKA EUROPSKOG INTEGRIRANJA
-
Katarina Škugor Iako su se ideje o europskom ujedinjenju javljale još u 17. stoljeću, proces europskih
integracija započeo je nakon Drugog svjetskog rata. Stoljećima su europske države ratovale za
prevlast i zaštitu nacionalnih interesa što je dovelo do dva svjetska rata s ogromnim razornim
učincima. Završetkom Drugog svjetskog rata u Europi je uskoro započelo doba hladnog rata
koji se očitovao kroz interesne i ideološke podjele između dvaju blokova tzv. Istočnog i
Zapadnog bloka. U...
-
-
POVIJESNI PRIKAZ ŠIRENJA EUROPSKIH INTEGRACIJA
-
Jurica Obadić Proces europskih integracija započinje 1951. osnivanjem Europske zajednice za ugljen i čelik, a nastavio se osnivanjem Europske ekonomske zajednice 1958. na inicijativu zemalja Beneluksa, Italije, Francuske i Njemačke. Ove zemlje postale su svjesne potrebe osnivanja ovakve vrste Zajednice koja će, prije svega, osigurati mir u Europi, ali isto tako i dovesti do značajnog ekonomskog razvoja država članica provođenjem zajedničkih politika. Tijekom godina i ukupno sedam krugova...
-
-
POVIJESNI RAZVOJ KVALITETE
-
Suzana Rakić Kvaliteta je subjektivan pojam, ali se najbolje može opisati kao skup značajki nekog proizvoda ili usluge koji utječe na život pojedinca i zadovoljava njegove potrebe. Kvaliteta se danas koristi kao svojevrsni alat s kojim se može postići konkurentnost i ostvariti uspjeh na tržištu ponude i potražnje. Ona povezuje ponudu i potražnju jer kvalitetan proizvod će pronaći svog kupca. Menadžment mora puno pažnje posvećivati kvaliteti jer produktivnost raste kao posljedica...
-
-
POVIJEST EUROPSKIH INTEGRACIJA
-
Kristina Mešin Europska ekonomska zajednica osnovana je potpisivanjem Ugovora o Europskoj ekonomskoj zajednici 25. ožujka 1957. godine u Rimu. Ugovor je stupio na snagu 1. siječnja 1958. godine. Države osnivačice Zajednice su: Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Njemačka. Uz Ugovor o Europskoj ekonomskoj zajednici potpisan je i Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju - Euratom (1957.). Ti se ugovori nazivaju Rimskim ugovorima, a često se sam Ugovor o Europskoj ekonomskoj...
Paginacija
