Paginacija
-
-
Poljički sopranik na OPG-u Ivan Šarić
-
Luka Šarić Poljički soparnik je nematerijalna baština poljičkog kraja. Priprema se po istom receptu već stoljećima, a glavne namirnice su: blitva, crveni luk (kapula), bijeli luk i maslinovo ulje. Zaštićen je na nacionalnoj razini sa oznakom zemljopisnog podrijetla, ali i od strane Europske komisije sa oznakom zaštite izvornosti u zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije. OPG Ivan Šarić bavi se isključivo proizvodnjom Poljičkog soparnika, te je dobio sve potrebne dozvole u skladu sa...
-
-
Položaj Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajendica i posebnim ugovorima
-
Katarina Slavica Pravna regulativa vjerskih zajednica sadržana je u izvorima (Ustavu Republike Hrvatske,
Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica).
Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica kategorizira vjerske zajednice na: Katoličku
Crkvu, vjerske zajednice koje su potpisale posebne ugovore s državom, registrirane vjerske
zajednice, neregistrirane vjerske zajednice koje imaju oblik udruga i neregistrirane vjerske
zajednice koje nemaju niti oblik...
-
-
Pomorske teretne luke na Sredozemnom moru
-
Josip Poljak Morska luka je morem izravno povezan kopneni prostor sa izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenim i ostalim objektima namijenjenim za pristajanje sidrenjem i zaštitom brodova, jahti i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe.. Luke se dijele na: teretne, putničke, mješovite, ribarske, turističke, trgovačke i industrijske. Sredozemno ili Mediteransko more je more površine oko 2.5 milijuna km² i povezuje Europu, Aziju i Afriku. Njegova obalna smatra se...
-
-
Pomorske teretne luke u Europi
-
Jakov Zubić Luka je mjesto za pristajanje brodova te ukrcaj, prekrcaj ili iskrcaj tereta ili putnika s
brodova i na njih, te ih temeljem toga dijelimo na putničke i teretne luke. Ako su tereti
samo jedne vrste i služe kao odlazna postaja za promet roba i dobara proizvedenih u
obližnjoj tvornici, rudniku ili naftnoj rafineriji, onda ih nazivamo terminalima. Prema
Direktivi 2009/42/EC, Eurostat sastavlja listu pomorskih teretnih luka u Europi, šifriranu
i klasificiranu prema zemljama i morskim...
-
-
Pomorske teretne luke u Jadranskom moru
-
Luka Mrdeža Luka je mjesto za pristajanje brodova te ukrcaj, prekrcaj ili iskrcaj tereta ili putnika s brodova i na njih, te ih temeljem toga dijelimo na putničke i teretne luke. Za funkcioniranje luke važna je dubina mora ili vode u kanalima ili vezovima, zaštita od vjetra, valova i oluja, kao i pristup kopnenim prijevoznim sredstvima kao što su željeznica i cesta. Jadransko more je more koje najdublje ide u kopno, a prostire se od sjevera Italije pa sve do juga Albanije do otranskih vrata....
-
-
Pomorske teretne luke u Republici Hrvatskoj
-
Tamara Stjepić Pomorski prijevoz zadužen je za povezivanje otoka s obalom i obratno. On je okosnica priobalnih područja ali i gospodarskog razvoja. Osnovna infrastruktura pomorskog prijevoza jesu luke. Luke predstavljaju opremljen i uređen prostor na obali koji je organiziran za prijem brodova. U Hrvatskoj djeluje šest javnih većih luka: luka Split, luka Rijeka, luka Dubrovnik, luka Ploče, luka Zadar i luka Šibenik. Sve su luke opremljene opremom prema standardima struke što im osigurava...
-
-
Pomorske teretne luke u Sjevernoj Americi
-
Ivan Šupe Pomorske luke bi se mogla definirati kao morski i morem neposredno povezan kopneni prostor sa
izgrađenim ili neizgrađenom obalama i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i
zaštitu brodova, također strojevima, postrojenjima za ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, skladištenje i
drugo manipuliranje robom, proizvodnju i oplemnjivanje i doradu robe te ostale gospodarske
djelatnosti koje su s tim djelatnostima međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj vezi.
...
-
-
Ponašanje mladih vozača u cestovnom prometu
-
Patricija Milković Čovjek je čimbenik koji u najvećoj mjeri utječe na sigurnost prometa. Promet je sam po sebi vrlo složen i tu dolazi do mnogih konfliktnih situacija. Čovjek, najdominantniji i najodgovorniji čimbenik sigurnosti prometa, u prometu sudjeluje u funkciji pješaka, putnika, vozača nemotoriziranih vozila te vozača. Vozači motornih vozila u cestovnom prometu dijele se u skupine prema starosnoj dobi, a najmlađi su mladi vozači u dobi od 16 do 24 godine. Mladi vozači su skupina sudionika...
-
-
Ponuda bijelih vina kontinentalne Hrvatske u ugostiteljstvu
-
Mislav Hren Vino je najpoznatije i najstarije piće na svijetu, o vinu se spominje i od kada o početku povijesti,
a bilo je poznati i među starim Grcima i Rimljanima. S vremenom se prerada grožđa u vino
mijenjala kako se mijenjala tehnologija. Za vino da se dobije, vinova loza treba biti plodna, a
nakon što je grožđe zrelo, počinje berba. Prvo se ubere grožđe pa se mulja, zatim se ono pretače
u bačve i potrebno je vrenje i par mjeseci stajanja da bi se moglo posluživati....
-
-
Ponuda fermentirane hrane u turizmu
-
Gabrijel Bašić Ponuda fermentirane hrane zahvaća sve više pažnje u sferi turizma, kako od strane ponude tako
i od strane potražnje. Ipak fermentirana hrana zahtjeva oprez pri posluživanju zbog svoje
osjetljivosti na mnogobrojne faktore. U novije vrijeme se u svijetu sve više pozornosti stavlja
na zdrav život i dobru prehranu te iz tog razloga ova vrsta hrane dobiva na popularnosti.
Ugostiteljski objekti u turizmu se trebaju prilagoditi potraživanjima što znači da moraju imati
široku...
-
-
Ponuda funkcionalnih napitaka kao konkurentna prednost u ugostiteljstvu
-
Nikolina Paun Povezanost između prehrane i zdravlja rezultirala je stvaranjem koncepta funkcionalne hrane.
Mnogim znanstvenim istraživanjima dokazani su benefiti funkcionalne hrane na zdravlje
čovjeka. Zdrava prehrana postaje sve popularnija kod potrošača i to je jedan od glavnih snaga
za rast tržišta funkcionalnih napitaka, a u budućnosti se predviđa povećanje potrošnje
funkcionalnih napitaka zbog pandemije uzrokovane COVIDOM 19. Funkcionalni napitci
najčešće se reklamiraju kao...
-
-
Ponuda hrvatskih autohtonih slastica u turizmu
-
Cvita Nikolac Sastavni dio svake turističke ponude je gastronomska ponuda. Postoji vrsta turista koji kada posjećuju određenu zemlju naglasak stavljaju na isprobavanje novih i tradicionalnih jela zemlje koju su posjetili kao sastavni dio turističkog doživljaja. Jedna od zemalja u kojoj je velik dio turističke ponude vezan uz gastronomiju je Hrvatska čija je autohtona ponuda izrazito bogata te svaka regija ima različita jela i stavlja naglasak na različiti tip okusa i namirnica. Turisti tako...
Paginacija