Hrana je bilo koja tvar koja apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi oĉuvanju homeostaze. Hranom se osiguravaju nutrijenti (hranjive tvari) nuţni za izgradnju tkiva (bjelanĉevine, ţeljezo, kalcij), energija za metabolizam i tjelesnu aktivnost (masti i ugljikohidrati) te nutrijenti potrebni za fiziološke funkcije organizma (vitamini i minerali). Pravilnom prehranom se odrţava dobro zdravlje, zadovoljavaju se energetske potrebe, omogućuje se obavljanje fiziĉkog rada, a ne manje vaţan aspekt pravilne prehrane ĉine i njena organoleptiĉka svojstva. Meso predstavlja oblik hrane ţivotinjskog izvora koji je dobiven klanjem stoke, peradi, kunića ili divljaĉi. Predstavlja vaţan dio ĉovjekove prehrane radi visokog udjela bjelanĉevina koje sadrţi u sebi. Bjelanĉevine koje se nazlaze u mesu su sastavljene od esencijalnih aminokiselina koje organizam ne moţe sam sintetizirati pa ih je potrebno unositi prehranom, a koje su potrebne za pravilan rast i razvoj organizma. Prema vrsti mesa koje dolazi u promet razlikuje se meso govedine, svinjetine, ovĉetine, kozletine, piletine, konjetine i meso raznih divljaĉi. U radu je detaljno objašnjeno kakvu vaţnost pojedino meso prema vrsti koje dolazi u promet ima za zdravlje ĉovjeka. Proizvodi od mesa koji se nalaze u prometu, a koji su definirani Pravilnikom o proizvodima od mesa (NN 62/2018) su, proizvodi od svjeţeg mesa, kobasice, suhomesnati proizvodi, polugotova i gotova jela od mesa, konzerve, slanina i ostali proizvodi od mesa. Odnos mesa i mesnih proizvoda sa turizmom RH je od velike vaţnosti, turisti ne dolaze na turistiĉka podruĉja samo da bi vidjeli prirodne ljepote zemlje, već su tu i da bi doţivjeli turizam zemlje i kroz konzumaciju hrane. Pripremom hrane na razliĉite naĉine, ovisno u kojem podneblju se turist nalazi, stvara se vrhunski turistiĉki doţivljaj.