Sigurnosti u prometu pridaje se veliko značenje u svim državama. Za sigurno odvijanje prometa važni su čovjek, vozilo i cesta. Na vozača utječu psihofizičke osobine i privremena stanja organizma. Vozilo ovisi o aktivnim i pasivnim elementima sigurnosti, a cesta ovisi o održavanju, kvalitetnom projektiranju i realizaciji prometnih rješenja. Nacionalnim programom sigurnosti na cestama u Republika Hrvatska teži se smanjiti broj stradalih u cestovnom prometu pa se poduzimaju brojne mjere. Iako je broj stradalih sve manji još nije na mjeri koja je definirana nacionalnim planom. Cestovna infrastruktura je modernizirana značajnim ulaganjima zadnjih godina i sanacijom opasnih mjesta na cestama poput željezničkih prijelaza što je uvelike pomoglo smanjenju stradalih u prometu na cestama. Policijski službenici obavljaju niz zadaća za vrijeme prometnih nesreća, prvenstveno očevid, a uz pomoć globalnog položajnog sustava, geografsko pozicioniranje prometnih nesreća gdje obavljaju očevid pojednostavit će detekciju opasnih mjesta na hrvatskim prometnicama. Stanje sigurnosti na cestama je malo lošije od prosjeka Europske Unije, pa je potrebno sprovoditi dodatne mjere za poboljšanje sigurnosti cestovnog prometa. Republika Hrvatska se pri tome može ugledati na Švedski model sigurnosti na cestama, jer Švedska spada u sam vrh po sigurnosti cesta u Europi. Njihov model Vision Zero o nula smrtnih slučajeva na cestama djeluje jako dobro pa su u samom vrhu prometne sigurnosti u Europi. Kako su i druge zemlje unutar Europske Unije prepoznale taj program Republika Hrvatska bi trebala slijediti njihov primjer.