Društvo svakodnevno prima informacije putem medija ili na svojoj koži doživljava brojne negativne posljedice koje donose ekološke katastrofe. Prirodu obilježava ravnoteža i samoobnovljivost, ona je savršena cjelina puna raznovrsnih pojava i procesa koji mijenjaju i utječu na živi i neživi svijet. Priroda ponekad burno reagira na promjene koje se u njoj događaju, često ostavljajući negative posljedice na biljke, životinje i ljude. Ekološke katastrofe mogu biti prirodne ili antropološki izazvane, a pojavljuju se u obliku ekstremnih i neuobičajenih pojava koje su nepredvidljive i razorne. Poznati su mnogi tipovi ekoloških katastrofa, a nerijetko se događaju lančane katastrofe. Drugim riječima, pojava jedne ekološke katastrofe može imati toliko snažne posljedice da uzrokuje još jednu ekološku katastrofu drugog tipa. Prirodne katastrofe uvelike utječu na prirodni ritam života i na okoliš u kojemu se događaju. One ostavljaju brojne posljedice na ljude, kako materijalne tako i fizičke, no to do sada nije spriječilo čovjeka da prestane uzrokovati nove ekološke katastrofe. Vođeni ekonomskim, političkim i drugim ciljevima, razvijanjem tehnologija koje štete okolišu, ljudi utječu na prirodu i potiču nove negativne reakcije koje se pojavljuju u obliku katastrofa. Zbog značajnih materijalnih i financijskih šteta te ljudskih žrtava kojima je svijet pogođen nakon katastrofe, važno je znati djelovati u kriznoj situaciji te raditi na pronalaženju načina kako djelovati preventivno kada su u pitanju ekološke katastrofe. Tu odgovornost snosi krizni menadžment koji je potreban u poslovnim i državnim organizacijama diljem svijeta. Nužno je pronaći načine, tehnike i tehnologije koje će pomoći pri zaštiti okoliša i ljudi kada dođe do ekološke katastrofe. Potrebno je razviti svijest i bolje informirati ljude o ekološkim katastrofama kako bi ih se potaknulo na racionalnije i kvalitetnije upravljanje prirodnim resursima.